Pčelarstvo Vežnaver

 

Izvor: HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ - Smjernice za dobru pčelarsku praksu

PČELARSTVO: STRUČNI POJMOVI

Pčelinji proizvodi su med, cvjetni prah, propolis, matična mliječ, vosak.
Med je prirodna slatka tvar koju pčele izrađuju tako da skupljaju : sokove žlijezda nektarija ili/ i druge slatke sokove koji se nađu na živim dijelovima biljki i izlučevinu insekata (koji sišu na živim dijelovima bilja). Pri tome tu slatku tvar obogate tvarima svoga tijela, u tijelu je prerade, spreme u saće i puste da dozori.
Cvjetni prah – pelud. Cvjetni prah su peludna zrnca, koja pčele prikupljaju na cvijeću i u košaricama zadnjih nogu donose u košnicu (skidani pelud) te ga djelomično prerađuju pomoću izlučevina žlijezda i pohranjuju u stanice saća.
Matična mliječ je izlučevina mliječne žlijezda pčela.
Propolis ili pčelinja ljepilo je aromatična tvar koju pčele prikupljaju na smolastim dijelovima raznog bilja i prerađuju ih pomoću izlučevina žlijezda.
Pčelinjak je stacionarni ili pomični objekt u kojem su postavljene košnice i/ili oprema.
Stajalište je prostor na kojem su postavljene košnice.
Košnica je nastamba u kojem obitava pčelinja zajednica .
Pčelinja zajednica je biološka cjelina koja se sastoji od matice, trutova i radilica.
Saće je skup stanica koje su pčele izgradile od voska voskovnih žlijezda. Koriste ga za odlaganje jaja i uzgajanje ličinki i kukuljica ;odlaganje meda i cvjetnog praha.
Pčelar je uzgajatelj pčela. Ta riječ u daljnjem tekstu obuhvaća i pčelara proizvođača koji uzgaja pčele i proizvodi pčelinje proizvode kao i pčelara punitelja - osoba koja med i druge pčelinje proizvode obrađuje i puni za prodaju.
Punitelj je pravna i/ili fizička osoba koja otkupljuje i obrađuje te puni med i druge pčelinje proizvode.
Prostor za vrcanje je prostor u kojem se vrca med iz saća.
Punionica je prostor u kojem se pčelinji prinosi ili proizvodi pune za prodaju.
Dobra pčelarska praksa je način pčelarenja koji osigurava kvalitetne i sigurne pčelinje proizvode.
Varoa je parazit koji se hrani hemolimfom pčela i pčelinjeg legla.
Otklapanje mednih poklopaca - kad je med u saću zreo, pčele ga pokrivaju voštanim poklopcima. Prije vrcanja (odvajanje meda od saća) treba prvo ručno ( vilica, nož) ili strojno ukloniti medne poklopce.
Vrcanje meda je postupak pražnjenje saća s medom pomoću vrcaljke. Ispražnjeno( izvrcano) saće može se vratiti pčelama.
Procjeđivanje meda - Izvrcani med sadrži dijelove voska i eventualne druge nečistoće koje su prilikom vrcanja meda došle u med. Kod manjih količina se grubo cijeđenje obavlja tijekom samog vrcanja meda pomoću cjedila.
Obiranje meda - nekoliko dana nakon cijeđenja zračni mjehurići i manji dijelovi voska (i eventualno druge nečistoće koje su lakše od meda) podižu se na površinu. Zato med treba obrati. Postupak se treba ponoviti više puta, sve dok površina meda ne bude potpuno čista i bez mjehurića.
Punjenje meda (u maloprodajnu ambalažu). Punjenje meda je obično sastavljeno od postupaka zagrijavanja meda, procjeđivanja i točenja meda u maloprodajnu ambalažu.
Prerada je postupak rukovanja s pčelinjim proizvodima u skladu s recepturama do maloprodajne ambalaže.

SIGURNOST NAMIRNICA

SUSTAV ZA SIGURNOST PČELINJIH PROIZVODA – ODGOVORNOSTI

Svaki pčelar odgovoran je za sigurnost pčelinjih proizvoda. Pčelar mora uspostaviti, održavati i dokumentirati učinkovit sustav sigurnosti pčelinjih proizvoda .
Pčelar se mora odlučiti za smjernice „Kodeksa Dobre pčelarske prakse prema načelima HACCP sustava“ ili vlastiti HACCP sustav za sigurnost pčelinjih proizvoda.
Kad su utvrđena odstupanja od propisanih smjernica, pčelar se sam odlučuje za odgovarajući korekcijski postupak koji mora dokumentirati.
Za stručnu pomoć može se obratiti savjetnicima unutar Hrvatskog pčelarskog saveza.
Sukladno odredbi čl. 86. Zakona o hrani za obavljanje službenih kontrola nadležni su:
- na razini proizvodnje i stavljanja na tržište – Uprava za veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
- na razini maloprodaje – Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, te gospodarski inspektori Dražavnog inspektorata RH.

RAZVRSTAVANJE MEDA I PČELINJIH PROIZVODA S OBZIROM NA RIZIK

S mikrobiološkog gledišta rizika med i pčelinje proizvode razvrstavamo u:

NAMIRNICE SREDNJEG RIZIKA

svježa matična mliječ, svježi cvjetni prah

Te namirnice mogu sadržavati patogene mikroorganizme i obično zahtijevaju čuvanje na temperaturi hladnjaka (od 3 do 5 C).

NAMIRNICA NISKOG RIZIKA

med
Namirnice niskog rizika nije potrebno čuvati na hladnom jer ne omogućuju rast mikroorganizama.

ZADACI PČELARA

uvesti unutarnji nadzor, osigurati sljedivost pčelinjeg proizvoda ( „ od košnice do stola“ ), voditi propisanu dokumentaciju, čuvati dokumentaciju i po potrebi je dopunjavati

OSPOSOBLJAVANJE

Svaki pčelar se mora sam pobrinuti za vlastito osposobljavanje i obrazovanje. Osoblje koje pomaže pčelaru u radu mora sudjelovati u osposobljavanju o osnovama higijene namirnica. Dokumentaciju o osposobljavanjima koja se odnose na sigurnost pčelnjih proizvoda treba evidentirati i čuvati. Hrvatski pčelarski savez će pomoći pčelarima kod uvođenja smjernica putem godišnjih planiranih edukacija za pčelare te redovito dopunjavati smjernice.

HIGIJENSKI I TEHNIČKI UVJETI RADA

U pčelarskom poslu javljaju se čimbenici rizika koji mogu biti mikrobiološki, kemijski i fizikalni. Također se često može pojaviti i križna kontaminacija pčelinjih proizvoda . Kao fizikalno onečišćenje namirnica javlja se prijenos raznih stranih tijela s izvora, kao što su osoblje, oprema i okoliš na/u namirnice. (Npr. fizikalni čimbenik rizika može biti hrđa, koja se nalazi na zahrđaloj vrcaljki za med ili opremi ili oruđu, koje tijekom rada dolazi u dodir s medom i onečisti ga). U slučaju kemijskog unakrižnog onečišćenja kao primjer navodimo nestručno suzbijanje pčelinjih bolesti (opasnost od ostataka lijekova u pčelinjim proizvodima). Onečišćenje namirnica može se pojaviti i zbog neodgovarajuće osobne higijene. (nedovoljno pranja ruku pčelara prije i tijekom rada ili ako je pčelar prenositelj zaraznih bolesti). Ambalaža: Mora biti od materijala prikladnih za namirnice (plastika za namirnice s certifikatom, nehrđajući metal (INOX), staklo, PVC folija za namirnice,…)

HIGIJENSKI UVJETI U PROSTORIMA

ZA VRCANJE MEDA

Prostor za vrcanje meda je čist i odgovarajuće uređen prostor; može biti i pčelinjak.

OPĆI ZAHTJEVI
ZA PROSTOR:

Izgled, veličina, raspored, izvedba i oprema prostora moraju:
omogućavati učinkovito čišćenje, spriječavati dodir s otrovnim tvarima i unos stranih tijela u pčelinje proizvode, spriječavati nastanak kondenzacije i plijesni na površinama, osiguravati odgovarajuća mjesta za pranje (može biti susjedni prostor).

ZA MJESTA ZA PRANJE:

Potrebno je omogućiti pranje ruku. Mjesto za pranje mora imati vodu za piće (topla i hladna), tekući sapun i ručnike za jednokratnu uporabu. Potrebno je omogućiti pranje posuđa i drugih pomoćnih sredstava; može biti i druga prostorija. Za čišćenje, pranje i/ili raskuživanje radne opreme i pčelarskih pomagala treba osigurati prostor za držanje sredstava za čišćenje i pomagala za čišćenje. (to može biti i mali ormar, …).

PREPORUKE ZA PROSTOR:

Podne površine neka budu tvrde i izdržljive te otporne na vanjske utjecaje (keramičke pločice, smole, prirodni minerali…). Stropovi i stropne obloge moraju biti dobro održavane i čiste, ne smiju se ljuštiti (otpadanje žbuke…) Prostori moraju biti učinkovito prozračeni. Ako postoji opasnost onečišćenje izvana, prozori trebaju biti zatvoreni i treba se koristiti drugi način prozračivanja. U vrijeme vrcanja se za sprječavanje ulaska insekata (pčele, ose, …) preporučuje stavljanje mreža za zaštitu od insekata na prozore i pred ventilacijske otvore.

ZA PUNJENJE MEDA

Punionice su odgovarajući namjenski prostori. Za manja pčelarstva registrirana kao OPG koja prodaju svoju cjelokupnu godišnju proizvodnju na kućnom pragu, tržnicama, sajmovima i izložbama to može odgovarajući prostor(primjerice kuhinja) gdje su zadovoljeni dolje navedeni opći zahtjevi. Postupci, načini korištenja prava , te način registracije , propisani su odredbama Pravilnika o vođenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/2008). Rješenja izdaje Uprava za veterinarstvo pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

OPĆI ZAHTJEVI

Za manja pčelarstva:
Mora biti omogućeno pranje ruku. Umivaonik mora imati vruću i hladnu vodu za piće, tekući sapun i ručnike za jednokratnu uporabu; to može biti susjedni prostor.
Mora biti omogućeno pranje posuđa i ostalih pomoćnih sredstava u sudoperu ili perilici posuđa.
U vrijeme punjenja meda u tom prostoru se ne smiju obavljati druge djelatnosti.
Namjenski prostor (punionica) mora ispunjavati još:
Smještaj umivaonika mora sprječavati križanje čistih i nečistih putova i omogućavati pranje ruku svaki put kad se prelazi s nečistih na čiste poslove. Umivaonici za pranje ruku moraju biti odvojeni od sudopera za čišćenje i pranje pčelarske opreme, ambalaže itd. Za čišćenje, pranje i/ili raskuživanje radne opreme i pčelarskih pomagala treba osigurati prostor za čuvanje sredstava za čišćenje i pomagala za čišćenje. (to može biti ormar,…) Prilikom konstruiranja unutarnje opreme i njenog postavljanja (punionica, prostora za vrcanje) svakako se mora paziti na njeno funkcionalno postavljanje s obzirom na negativne unutarnje i vanjske utjecaje (klima, prozori, osvjetljenje, vlaga, svjetla, izolacija…) i na obim proizvodnje. Površina tla mora se jednostavno čistiti (mora biti glatka,periva, neokrnjena i bez pukotina). Oprema mora biti postavljena tako da se redovito može čistiti i održavati i okolni prostor.

PREPORUKE ZA OPREMU I POMAGALA, RADNE POVRŠINE I RADNU OPREMU ZA PROSTOR ZA VRCANJE I PUNIONICU:

Sva oprema koja nije namijenjena punjenju treba se primjereno pohraniti i ukloniti iz prostora u kojem se radi.
Svu opremu i pomagala treba održavati u čistom i dobrom stanju, u skladu s uputama proizvođača i dobrom pčelarskom praksom.
U radnom prostoru treba biti postavljen ormarić za prvu pomoć.
Koševi pored umivaonika za ruke mogu biti otkriti. Nije dozvoljeno u njih odlagati organske otpatke. U njih moraju biti stavljene plastične vrećice. Vrećice moraju biti namjenske, za otpatke i NE SMIJU se koristiti za namirnice.

OPSKRBA PITKOM VODOM

OPĆI ZAHTJEVI

Moraju biti osigurane dovoljne količine zdravstveno ispravne vode za piće za čišćenje i proizvodnju . Sistem za tehnološku vodu, koji se upotrebljava za dobivanje pare, hlađenje, gašenje požara i druge slične namjene, mora biti odvojen od sustava za opskrbu pitkom vodom i vidno označenprepoznatljiv. Nepitka voda ne smije doći u dodir s pitkom vodom. Reciklirana voda, korištena kao sastojak ili dio proizvodnog postupka, ne smije biti izvor zagađenja. Za čišćenje, pranje ruku i opreme za čišćenje, smije se koristiti samo pitka voda ili pitka voda iz cisterni. Odmah nakon punjenja cisterne mora se pričekati nekoliko sati da se talog iz cisterne slegne. Cisterne namijenjene pohranjivanju vode, trebaju biti u cijelosti zaštićene i redovito održavane. Ovaj zahtjev ne odnosi se na cisterne s vodom namijenjenom gašenju požara.

PREPORUKE:

Objekt treba biti priključen na javni i/ili lokalni vodovod i/ili vodovodni sustav. Ako to nije moguće, neka pčelar osigura zdravstvenu ispravnost pitke vode u skladu sa zahtjevima zakonodavstva. Voda iz javnog vodovoda smatra se pitkom vodom, osim ako nije izdano javno upozorenje rukovoditelja da voda iz tog vodovoda nije pitka. Voda iz bunara ili cisterne smatra se pitkom vodom samo ako je redovito nadzirana na mjestu uporabe u skladu sa zahtjevima zakonodavstva. U objektima u kojima se koristi i voda koja nije pitka, cijevi i pipe trebaju biti jasno označene; time će biti spriječena mogućnost zamjene uporabe pitke i nepitke vode. Ako je u unutarnjoj mreži postavljen filtar za čišćenje vode, preporučljivo ga je redovito i vrlo pažljivo održavati, čistiti i mijenjati te provjeravati njegovo djelovanje. Uspješnost djelovanja filtera možemo provjeriti mikrobiološkim ispitivanjima uzoraka pitke vode nakon filtracije. Neodržavan filtar može postati izvor zagađenja vode. U slučaju da pčelar proizvodi i napitke od meda i priključen je na vodovodnu mrežu kojim upravlja komunalno poduzeće, preporučujemo da od distributera vode povremeno zatraži informacije o zdravstvenoj ispravnosti vode u svom naselju. Ukoliko pčelar za svoje proizvode koristi vodu iz drugih izvora (bunar, kišnica…) on mora sam u okviru vlastitog unutarnjeg nadzora utvrditi i pratiti zdravstvenu ispravnost te vode. Povremeno (npr. 1-2 dana prije početka rada) treba na svim slavnima koje pčelar koristi za svoj rad pregledati i očistiti mrežice. Prije početka rada trebaju se otvoriti slavine u prostorima koji se ne koriste svakodnevno i voda treba teći barem 10-15 minuta (voda ne smije biti mutna niti imati promijenjenu boju , okus i miris).

OSOBNA HIGIJENA PČELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I DRUGIM PČELINJIM PRINOSIMA/PROIZVODIMA

Zahtjevi se odnose na pčelare i osobe koje se bave i rukuju medom, proizvodima od meda i ostalim pčelinjim proizvodima. Među osoblje koje radi s medom/namirnicama ubrajaju se svi koji pripremaju razne proizvode namijenjene za javnu potrošnju . Posebnu pozornost moraju posvetiti uputama za osobnu higijenu.

OPĆI ZAHTJEVI

Pčelar i osoba koja radi s namirnicama/proizvodima mora održavati visoku razinu osobne higijene.
Pčelar u vrijeme rukovanja medom i ostalim pčelinjim proizvodima mora biti odjeven u prikladnu čistu radnu (pčelarsku) odjeću. Može koristiti i čistu radnu kutu (na primjer bijelu) ili čistu pregaču i mora po potrebi imati svezanu kosu. Svatko tko uđe u prostor tijekom rukovanja pčelinjim proizvodima mora se pridržavati pravila dobre higijenske prakse, da ne bi ugrozio ispravnost namirnica. Tijekom rukovanja medom i pčelinjim proizvodima pušenje i konzumiranje hrane nije dopušteno.
Ruke i koža ruku tijekom rada moraju biti: čiste i bez gnojnih rana i dr. patoloških promjena koje mogu utjecati na zdravstvenu ispravnost pčelinjih proizvoda; nokti moraju biti čisti, uređeni (podrezani) i nelakirani, bez ručnih satova i bez nakita.

Ruke moramo oprati: uvijek prije početka rada, tijekom rada kad se ruke zaprljaju, prije rukovanja ambalažom i poslije toga, nakon što odnesemo otpatke u kontejner i vratimo se, nakon upotrebe sanitarnog čvora, nakon čišćenja, odnosno nakon rukovanja sredstvima za čišćenje.

PREPORUKE:

Osoblje – ponašanje

Osobe/posjetitelji/pomoćnici moraju poštivati iste, gore navedene upute za održavanje osobne higijene tijekom rada. Za brisanje nosa svi moraju upotrebljavati rupčić za jednokratnu upotrebu i odmah ga baciti i oprati ruke.

ZDRAVSTVENO STANJE PČELARA I SVIH KOJI RUKUJU MEDOM I DRUGIM PČELINJIM PROIZVODIMA

Za sigurnost pčelinjih proizvoda važno je zdravstveno stanje pčelara i svih osoba koje rukuju medom i drugim pčelinjim proizvodima. Sanitarni pregledi nisu obvezni. Stoga je potrebno da pčelar/vlasnik/nositelj djelatnosti redovito izvještava o vlastitim zdravstvenom stanju. Za tu svrhu ispunjavaju se obrasci-evidencije 1 i 2. Ukoliko zbog zdravstvenih problema, opisanih u evidenciji – obrascu 2 osoba posjeti liječnika ili se pčelar sam uputi liječniku, liječnik popunjava i evidenciju-obrazac iz pravilnika. Isto tako pčelar je dužan sam sebi ispuniti evidenciju.

OPĆI ZAHTJEVI

Osoba (pčelar i svi oni koji rukuju medom i drugim pčelinjim proizvodima), za koju se zna ili sumnja da se razboljela od zarazne bolesti ili da je prenositelj uzročnika bolesti koja se može prenositi namirnicama, da ima zaraženu ranu ili ozlijede ruku, kožnu bolest ili proljev, ne smije raditi s pčelinjim proizvodima.
U slučajevima iz prethodnog stavka osoba mora o tome bez odlaganja obavijestiti pčelara/nositelja prehrambene djelatnosti.
Pčelar mora osigurati da oboljela osoba ne zarazi pčelinje proizvode i druge osobe.
Pčelar mora voditi dokumentaciju, koja sadrži popis osoba koje mu pomažu ili su zaposlene kod njega, odnosno ima pohranjene obrasce (obrazac br. 1 i 2 koje su svi potpisali i ispunili).
Osoba je odgovorna da u obrascu br. 2 navede istinite podatke.
Redovni pregledi za sanitarnu knjižicu

ČIŠĆENJE

OPĆI ZAHTJEVI

Prostori moraju biti čisti i dobro održavani.
Predmeti, pomagala, pribor i oprema, brtve s kojima su namirnice u dodiru moraju biti čisti.
Oprema i pomagala za čišćenje moraju biti pohranjeni na odgovarajući način i odvojeni od namirnica.
Oprema i pomoćna sredstva za čišćenje moraju se koristiti odvojeno s obzirom na namjenu. (Na primjer krpe i spužvice koje koristimo za vlastitu kućnu uporabu ne smijemo koristiti za čišćenje pomoćnih sredstava i opreme za vrcanje meda itd. Za njihovo čišćenje uvijek koristimo nove – čiste krpe/spužvice).
Oprema i pomoćna sredstva koja se koriste za čišćenje sanitarija, ne smiju se koristiti za čišćenje ostalih prostora.

PREPORUKE

Pčelar mora imati napravljen PLAN ČIŠĆENJA.
Pčelar mora odrediti sva mjesta i predmete koji zahtijevaju čišćenje:
površine, oprema, pomoćna sredstva, oruđa itd., koja dolaze u dodir s namirnicama, zidovi, podovi, odvodi, vrata, prozori itd., gdje se odvijaju postupci rukovanja medom i ostalim pčelinjim proizvodima i upisuje ih u plan čišćenja.
Savjete u vezi čišćenja, postupaka čišćenja i sigurne uporabe sredstava za čišćenje pčelar mora zatražiti kod pouzdanog dobavljača sredstava za čišćenje, ukoliko ne koristi uobičajena kućanska sredstva za čišćenje, koji su na raspolaganju u svakoj trgovini. Za sva sredstva za čišćenje i raskuživanje, koja nisu na raspolaganju u svakoj trgovini, preporučljivo je nabaviti sigurnosnu i tehničku dokumentaciju.
Prilikom korištenja sredstava za čišćenje treba se pridržavati uputa proizvođača koje su otisnute na etiketi proizvoda.
Za čišćenje teže dostupnih mjesta preporučljivo je osigurati da se pojedini dijelovi opreme mogu premjestiti.
Voditi evidencije o čišćenju i odrediti odgovornu osobu za čišćenje.

NADZOR NAD ŠTETOČINAMA - GLODAVCIMA ZBOG OPASNOSTI PRIJENOSA BOLESTI NA ČOVJEKA

OPĆI ZAHTJEVI

Za preventivno suzbijanje glodavaca moraju se koristiti mehanička sredstva (mišolovke i/ili karton s ljepilom) umjesto kemijskih sredstava (otrova). Tako neće biti problema s njihovim uklanjanjem. Ako se pojave glodavci pčelar ocjenjuje da je nužna deratizacija uz pomoć stručne službe, upotrebljavaju se sredstva za suzbijanje glodavaca (rodenticidi) odnosno mamci za glodavce, koje smije postavljati samo pravna ili fizička osoba koja ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti suzbijanja štetočina. Svi postavljeni mamci (otrovi) moraju biti jasno označeni – numerirani i datirani te zaštićeni (na primjer u plastičnoj deratizacijskoj kutiji). Vanjski ovlašteni izvođač o svojim konstatacijama sastavlja pismeni izvještaj. Prilikom izvođenja nadzora nad štetočinama-glodavcima potrebno je imati evidenciju (računi i/ili poruke ovlaštene službe za suzbijanje štetočina).

PREPORUKA

Pčelar mora bar dva puta godišnje (sezonski - proljeće, jesen) pregledati pčelinjak/stajalište i njihovu okolicu, skladišta, prostor za vrcanje, da utvrdi ima li gdje tragova glodavaca. Prostori moraju biti čisti i pospremljeni. Najučinkovitija zaštita od štetočina (insekata/glodavaca) je sprječavanje njihova ulaska zatvaranjem vrata i prozora. U slučaju prodora mrava preporučujemo postavljanje i redovito mijenjanje mamaca za mrave.

Izvor: HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ: Smjernice za dobru pčelarsku praksu prema načelima HACCP sustava

< 12345 >