Pčelarstvo Vežnaver

 

Izvor: HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ - Smjernice za dobru pčelarsku praksu

HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PROIZVODNJU PČELINJIH PROIZVODA

I u proizvodnji pčelinjih proizvoda javljaju se čimbenici rizika, koji mogu biti mikrobiološki, kemijski i fizikalni.
Skoro posvuda se mogu pojaviti i unakrsni onečišćivači meda i pčelinjih prinosa (namirnica).
Onečišćenje može biti fizikalno, kemijsko, biološko. Pčelinji proizvodi mogu se onečistiti u postupku punjenja u odgovarajuću ambalažu za skladištenje ili prodaju.
Do fizikalnog rizika može doći zbog neodgovarajućih pomoćnih sredstava(primjerice opreme) i neodgovarajuće ambalaže.
Do kemijskog onečišćenja može doći zbog uporabe neodgovarajućih sredstava za čišćenje ili neodgovarajuće izvedenog čišćenja (loše ispiranje, izluživanje tvari iz neodgovarajuće ambalaže, …), rezidua lijekova.
Do biološkog rizika može doći zbog neprimjerene temperature ili zbog nepravilnog obrtanja zaliha, jer se neki pčelinji proizvodi mogu brzo pokvariti. Onečišćenje namirnica može se javiti i zbog neodgovarajuće osobne higijene. (Npr. zbog nepranja ruku pčelara prije i tijekom rada ili ako je pčelar prenosilac zaraznih bolesti).
U nastavku ćemo se ograničiti na načine sprječavanja gore spomenutog onečišćenja pčelinjih prinosa.

UREĐENJE OKOLICE PČELINJAKA, STAJALIŠTA KOŠNICA

PREPORUKE:

Okolica pčelinjaka i/ili stajališta košnica mora uvijek biti uređena, bez nepotrebnih stvari i u odgovarajućem okolišu, bez opasnih tvari u blizini.
Opasne tvari u okolišu mogu biti: zagađena voda, zagađeni zrak, zagađena hrana, otvorene/prolivene kemikalije itd.

OSNOVNI HIGIJENSKI UVJETI U PČELINJAKU

PREPORUKE:

Pčelinjak mora biti čist i uređen. U pčelinjaku mora biti pohranjeno samo pčelarski alat i oprema.

HIGIJENA U KOŠNICI

OPĆI ZAHTJEVI

Saće namijenjeno dobivanju meda može se tretirati samo sredstvima koja su službeno odobrena i ne ostavljaju tragove.

Za dobivanje meda nije primjereno: staro crno saće; saće koje je oštetio voskov moljac ili druge štetočine; pljesnivo saće; saće uginulih pčelinjih zajednica

PREPORUKE:

Za dobivanje meda koristimo čisto saće svijetle boje (djevičansko i/ili ono koje je što manje puta zaleženo). Redovno obnavljanje saća (kompletna zamjena/obnova u 2-3 godine). Saće mora biti pohranjeno u odgovarajućem prostoru ili prostoriji koja mora biti suha, zaštićena od prašine, glodavaca i insekata.

HIGIJENA I ZAŠTITA SAĆA OD VOSKOVA MOLJCA

Voskov moljac nalazi u saću odgovarajuće uvjete za vlastito razmnožavanje te tako oštećuje i zagađuje saće.

OPĆI ZAHTJEVI

Ne smiju se koristiti sredstva koja ostavljaju tragove u vosku (npr. PARADIKLOR BENZOL, NAFTALIN )

PREPORUKE:

U košnici: Pčelar mora osigurati jake pčelinje zajednice koje se same bore protiv moljaca.

U skladištu, gdje se čuva saće preporučuju se sredstva i načini suzbijanja koji ne ostavljaju tragove u vosku i kasnije u medu. U obzir dolazi primjena: octene kiseline, mravlje kiseline, dubokog zamrzavanja

NAČIN PČELARENJA I HIGIJENA

PČELINJE BOLESTI I ŠTETOČINE

Za suzbijanje štetočina i bolesti pčela, mogu se koristiti samo dopuštena i/ili registrirana sredstva.

OPĆI ZAHTJEVI

Zabranjeno je primjenjivati sredstva za zaštitu pčela prije i tijekom medenja. Sredstva za zaštitu pčela smijemo koristiti tek nakon vrcanja. Zabranjeno je korištenje antibiotika za liječenje pčela. Kod uporabe dopuštenih i/ili registriranih sredstava pčelar se mora dosljedno pridržavati uputa proizvođača sredstava. Pčelinje bolesti, koje po zakonu moramo suzbijati (npr. američka gnjiloća) točno po uputama nadležnih službi. Sredstva za suzbijanje bolesti pčela ne smiju ostavljati u medu i drugim pčelinjim proizvodima nikakve strane okuse, mirise, boju i ostatke lijekova. Prilikom uporabe organskih kiselina moramo se držati preporučenih uputa proizvođača.

PREPORUKE:

Svaki pčelar mora voditi evidenciju o upotrebljenim sredstvima.

HRANJENJE PČELA

Prirodna hrana za pčele su nektar, med i cvjetni prah. Pčelar se mora pobrinuti da pčele uvijek imaju na raspolaganju dovoljno prirodne hrane. Ali u izvanrednim uvjetima (priprema za zimsko doba, nepovoljne vremenske prilike…) pčelama je potrebno dodati, odnosno dopuniti njihove zalihe. U slučaju pomanjkanja hrane pčelama pomognemo tako da im dodamo med, cvjetni prah i šećer u raznim oblicima ( otopina ili pogača).

OPĆI ZAHTJEVI

Pčele je dopušteno hraniti samo medom,cvjetnim prahom i šećerom. Med i cvjetni prah za hranjene pčela ne smiju sadržavati spore uzročnika američke gnjiloće pčelinjeg legla, Paenibacillus larvae. Svaku pčelinju zajednicu hranimo zasebno Pčelar se mora pobrinuti da u med ne dospije prerađena šećerna otopina Netom prije i tijekom ispaše pčelinje zajednice nije dopušteno hraniti. Pčele se ne smiju hraniti ukiseljenim ili pokvarenim medom, medom uginulih pčelinjih zajednica i medom s dodatkom lijekova Hranilica mora biti čista. Čistimo je prije i po završetku hranjenja. Hranilice moraju biti napravljene tako da se pčele, u slučaju hranjenja tekućom hranom, u njoj ne utope.

PREPORUKE:

Pčele hranimo samo u slučaju potrebe za dopunjavanjem zalihe hrane za njihove potrebe. Pčelar prije ispaše mora urediti košnicu, tako da u medištima ne bude saća s prerađenom šećernom otopinom. Pčelar između dvije paše ili u razdoblju kad nema ispaše mora hraniti pčele (ako je to potrebno) samo onolikom količinom hrane koju pčele mogu odmah iskoristiti. U ekološkom pčelarstvu se za dohranjivanje pčela preporučuje uporaba njihove prirodne hrane – meda, ili u slučaju kad to predviđa pravilnik o ekološkom pčelarstvu, šećerom ekološke proizvodnje.

PRIPREMA HRANE ZA PČELE

Pčele možemo hraniti: medom: nema pripreme; šećerom: u obliku šećerne otopine ili šećerne pogače, a može i suhi šećer.

Šećerna otopina može se kupiti, ili se priprema od šećera otopljenog u pitkoj vodi. Koncentracija otopine je odluka pčelara i ne utječe na zdravlje pčela. Uz pridržavanje kodeksa dobre pčelarske prakse otopina ne dospijeva u med. Pogače mogu biti samo šećerne ili šećerno-medne, a možemo im dodati i vlastiti cvjetni prah.

OPĆI ZAHTJEVI

Nije dopušteno dodavanje različitih ekstrakata, dodataka i lijekova u hranu za pčele. Za pripremu pčelinje hrane smije se koristiti samo pitka voda. Posuda, pomoćna sredstva za pripremu i skladištenje pčelinje hrane moraju biti odgovarajuća (vidi poglavlje Higijensko-tehnički uvjeti za rad). Prostor za pripremu hrane mora biti prikladan, može biti pčelinjak (vidi poglavlje Higijensko-tehnički uvjeti za rad). Prostor za čuvanje šećera i ostale hrane za pčele mora biti prikladan, suh i čist, što vrijedi i za skladištenje meda i drugih proizvoda (Vidi poglavlje Higijenski zahtjevi za proizvodnju pčelinjih proizvoda). Pčelar mora voditi evidenciju o nabavljenim količinama hrane za pčele (šećer, šećerno-medne pogače, šećerni sirupi), čuvati račune, tako da ima osiguranu sljedivost prema unatrag (Vidi poglavlje Zadaci odgovornih osoba za sigurnost namirnica). Pčelar se mora držati eventualnog uklanjanja ili opoziva šećera i ostale hrane (Vidi poglavlje Zadaci odgovornih osoba za sigurnost namirnica). Hrana u tekućem obliku ili u obliku pogače prenosi se u odgovarajućoj zatvorenoj ambalaži.

PREPORUKE:

Ukoliko se u šećerno-medne pogače dodaje cvjetni prah, mora se dodati vlastiti cvjetni prah.

ZRENJE MEDA U KOŠNICI

OPĆI ZAHTJEVI

Med je zreo kad sadržaj vode doseže 20 % ili manje.

PREPORUKE:

Vrcati samo poklopljene medne okvire.

UZIMANJE MEDNIH NASTAVAKA ILI OKVIRA IZ KOŠNICE

PREPORUKE:

Za smirivanje pčela preporučuje se uporaba i sredstava koji ne ostavljaju tragove.

PRENOŠENJE MEDNIH NASTAVAKA I OKVIRA U PROSTOR ZA VRCANJE

OPĆI ZAHTJEVI

Med ne smije biti izložen fizikalnim, biološkim i kemijskim rizicima.

PREPORUKE:

Medne nastavke i okvire NE POSTAVLJAMO direktno na tlo, Ukoliko se transportiraju dalje, preporučljivo ih je zaštititi (na primjer folijom za namirnice…) od prašine, raznih nečistoća, mikroorganizama, insekata i njihovih komadića, izmeta raznih životinja… Takva zaštita nije potrebna ako pčelar ima odgovarajuću podnicu i pokrov. Isto tako treba paziti na odgovarajuću higijenu vozila, da ne dođe do zagađenja saća raznim stranim tijelima (prašinom, komadićima drva…).

OTKLAPANJE MEDNIH POKLOPACA

Otklapanje mednih poklopca se obavlja u istom prostoru gdje i vrcanje meda.

OPĆI ZAHTJEVI

Med ne smije biti izložen fizikalnom, kemijskom i biološkom onečišćenju. Prilikom otklapanja mednih poklopca pčele/insekti ne smiju doći u dodir s medom. Nakon dovršavanja posla pčele/insekti ne smiju dospjeti u posudu s menim poklopcima Ako med iz ednih poklopca istiskujemo prešama, on ne smije promijeniti boju, miris ili okus, ukoliko ga prodajemo kao konzumni med.

PREPORUKE:

Otklapaju se samo medni okviri bez legla. Med treba procijediti u što kraćem vremenu. Vrijede iste preporuke kao kod vrcanja meda – vidi nastavak.

VRCANJE MEDA I PRETAKANJE U VEĆE TRANSPORTNE/SKLADIŠNE POSUDE

OPĆI ZAHTJEVI

Med ne smije biti izložen fizikalnom, kemijskom i biološkom onečišćenju. Vrcaljke, posude, oprema moraju biti od odgovarajućih materijala ( čisto, glatko, perivo, nehrđajuće). Prije početka vrcanja prostor, oruđe i opremu treba temeljito očistiti. Tijekom vrcanja meda u tom prostoru ne smijemo obavljati ništa drugo. Tijekom vrcanja domaće životinje nemaju pristupa u prostor. Tijekom vrcanja, pčelar i osobe koje mu pomažu nose čistu odjeću. Tijekom cijelog procesa vrcanja meda u tom se prostoru ne puši i ne jede! Treba osigurati mogućnost pranja ruku tekućim sapunom i ručnicima za jednokratnu upotrebu. U med ne smiju dospjeti tvari za smanjenje trenja u vrcaljki za med.

PREPORUKE:

Prije početka iz prostora treba ukloniti sve što bi moglo predstavljati opasnost za vrcanje meda Treba osigurati mogućnost čišćenja opreme i pribora. Po mogućnosti uspostaviti zatvoren sustav istjecanja meda iz vrcaljke u posudu . Pokrov na vrcaljki tijekom rada treba biti zatvoren.

UKLANJANJE KOMADIĆA VOSKA IZ MEDA OBIRANJE/CIJEĐENJE MEDA

Voštani komadići su prilikom otklapanja mednh poklopaca i tijekom vrcanja dospjeli u med. Zato taj vosak obično ne predstavlja opasnost – onečišćenja meda, a uklanjamo ga zato što vosak nije prirodan sastojak meda.

OPĆI ZAHTJEVI

Ako za čišćenje meda ne koristimo cjedila, tad moramo prvo obiranje obaviti najkasnije u roku od 3 dana nakon vrcanja. Prije cijeđenja/obiranja pčelar uvijek mora vizualno pregledati sva radna pomagala i sva koji su oštećena, ukloniti ili zamijeniti (npr. cjedila…). Materijal (ambalaža, naprave za vrcanje meda, sita…) koji dolazi u dodir s medom i drugim pčelinjim proizvodima, mora biti odgovarajući(periv, gladak, neokrnjen, bez pukotina).

PREPORUKE:

Preporučuje se cijeđene meda 1-2 puta, različito gustim cjedilima, a potom med mora «mirovati»/odležati još dan ili dva, da bi se komadići voska i ostale primjese te mjehurići zraka podigli na površinu. Ako obiremo, preporučuje se drugo obiranje 14 dana nakon vrcanja. Postupak se po potrebi ponavlja dok površina meda nije posve čista i bez mjehurića.) Pčelar mora napraviti i dopunjavati popis izabranih materijala i čuvati dokaze o zdravstvenoj ispravnosti nabavnog materijala (skladišna ambalaža).

DOBIVANJE MATIČNE MLIJEČI

U većim količinama je dobivamo tako da pola dana stare ličinke presadimo u matične osnove. Oduzimanje mliječi obavlja se tri dana nakon presađivanja ličinki. Tada je mliječ najkvalitetnija (i ima je najviše). Prekasno oduzimanje smanjuje kvalitetu same matične mliječi, a istodobno je ima manje.

OPĆI ZAHTJEVI

U vrijeme dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje bolesti. Matične osnove od voska ne smiju u sebi sadržava ostatke lijekova za suzbijanje bolesti Obavezno je treba čuvati u tamnom i hladnom prostoru jer je osjetljiva na svjetlost.

PREPORUKE:

Za suzbijanje pčelinjih bolesti treba koristiti sredstva koja ne ostavljaju tragove u matičnoj mliječi Dobivanje mliječi od zajednica koje su u dobrom bioloko-uzgonom stanju i imaju stalan dotok prirodne hrane – meda i cvjetnog praha. Hranimo samo po potrebi. Uklanjanje ličinki i oduzimanje mliječi obavlja se na dostatnoj svjetlosti. Žličica za uzimanje mliječi mora biti drvena/plastična/staklena (metalna mijenja kvalitetu mliječi) ili se mora koristiti metoda sisanja staklenom kapaljkom, sisaljkom… Uporaba tamnih čašica. Prilikom punjenja mliječi u čašice one se moraju što više napuniti (da nema previše zraka u čašici). Za prenošenje do hladnjaka, odnosno zamrzivača trebaju se koristiti rashladne torbe.

NAPOMENA:

Kod matične mliječi zagađenje može biti kemijsko zbog prelaska kemijskih sredstava iz voska u mliječ (kemijska sredstava za suzbijanje pčelinjih bolesti koji se vežu u vosku itd.) ili fizikalno zbog uporabe nečistog oruđa i/ili neodgovarajuće ambalaže (prljave matične osnove), odnosno biološko, ako je mliječ predugo izložena zraku u razdoblju od uzimanja do pakiranja u ambalažu i ako je prilikom uzimanja mliječi ličinka oštećena.

DOBIVANJE CVJETNOG PRAHA

A) CVJETNI PRAH – SKIDANI

Pčelar ga uzima pčelama prilikom ulaska pčela u košnicu (skidani pelud). Skidani pelud je cvjetni prah slijepljen u grudicu pčelinjom slinom i nektarom.

OPĆI ZAHTJEVI

Obvezno dnevno skupljanje cvjetnog praha iz ladica. Obavezno dnevno čišćenje ladica. Zaštita ladica/spremnika od kiše. Izabrati ispaše i vrijeme kad se na biljkama (poljske biljke, drveće, grmlje) ne provodi agrotehnički tretman.

PREPORUKE:

Dobivanje cvjetnog praha u vrijeme obilne peludne paše (primjerice kesten i amorfa).

B) CVJETNI PRAH - VAĐENI

Pčele su ga nakon unošenja u košnice pohranile u stanice saća i fermentirale (konzervirale mliječnom kiselinom). Pčelar žličicom vadi cvjetni prah iz stanica.

OPĆI ZAHTJEVI

U razdoblju dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje bolesti i štetočina.

PREPORUKE:

Mora se koristiti mlado, nezaležano saće. Za suzbijanje pčelinjih bolesti i štetočina moraju se koristiti samo ona sredstva koja ne ostavljaju tragove u vosku.

DOBIVANJE PROPOLISA

Propolis pčele koriste za održavanje higijene u košnici, tako da njime presvuku svu unutrašnjost košnice. Time sprječavaju razvoj različitih mikroorganizama. Propolisom zatvaraju razne pukotine u košnici itd.

OPĆI ZAHTJEVI

U vrijeme dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje bolesti i štetočina, koja ostavljaju tragove u propolisu.

PREPORUKE:

Za suzbijanje bolesti i štetočina moraju se koristiti samo sredstva koja ne ostavljaju nikakve tragove u propolisu. Mreže moraju biti od odgovarajućih materijala. Za skladištenje propolisa mora se koristiti tamna, dobro zatvorena posuda (ambalaža) i hladan prostor.

SKLADIŠTENJE PROIZVODA

OPĆI ZAHTJEVI

Moramo se pobrinuti da nam u skladištu ne ostaju proizvodi iz prijašnjih sezona, već ih koristimo u skladu s načelom potiskivanja (First in First Out – prvi unutra–prvi van). Zalihe moramo koristiti/prodavati u skladu s rokovima uporabe namirnica i u skladu s načelom potiskivanja.

A) MED

Med ne smije biti izložen stranim mirisima, insektima, prašini, teškim metalima. Za skladištenje meda mora se koristiti odgovarajuća posuda namijenjena za namirnice (čisto, glatko, perivo). Prostor mora biti taman i suh. Poklopci posuda moraju se dobro zatvarati. Čuvanje meda na temperaturi od -5 do + 30 C, a optimalna tempertura je od 10 – 20 C.

B) MED U SAĆU

Med u saću se čuva u zatvorenim plastičnim posudama ili kutijama, koje s spremaju u plastične vrećice i tako skladište na hladnom . Med u saću čuva se na temperaturi optimalne vrijednosti do 15 C.

C) PROPOLIS

Sirovi propolis skladištimo zamrznut u zatvorenim plastičnim posudama ili kutijama, koje s spremaju u plastične vrećice i tako skladište na hladnom . Propolis se čuva na hladnom, na optimalnoj temperaturi od 10 – 15 C, u tamnoj prostoriji.

D) CVJETNI PRAH

Svježi cvjetni prah skladištimo zamrznut ili u hladnjaku. Temperaturu sredstava za zamrzavanje, u kojima pohranjujemo svježi cvjetni prah moramo redovito kontrolirati. Svježi cvjetni prah čuvamo u hladnjaku do pola godine. Vrijeme čuvanja svježeg cvjetnog praha u zamrzivaču na temperaturi od -18 C jedna godina. Čuvati smrznutog u frizeru ili čuvati steriliziranog u komorama. Odmrznuti cvjetni prah NE SMIJE SE PONOVNO ZAMRZNUTI! Zahtijevani temperaturni lanac u pravilu mora biti neprekinut, osim kratkotrajnih razdoblja prekida, kad se temperatura ne kontrolira zbog izvođenja potrebnih postupaka punjenja, koji moraju biti što kraći. Svjež cvjetni prah mora se što prije konzervirati, na primjer sušenjem, miješanjem s medom, odnosno zamrzavanjem. Osušeni cvjetni prah skladištimo u nepropusno zatvorenim posudama u hladnom i suhom prostoru, na temperaturi oko 14°C do tri mjeseca. Kod duljeg skladištenja od tri mjeseca moramo ga premjestiti u hladnjak na temperaturu od 2-7 C.

E) MATIČNA MLIJEČ

Obavezno se čuva u tamnom prostoru, jer je osjetljiva na svjetlost. Svježa matična mliječ čuva se na hladnom, može se i zamrznuti ili se čuva u kontroliranoj atmosferi. Vrijeme čuvanja u hladnjaku je do pola godine. Vrijeme čuvanja u zamrzivaču je od jedne godine na temperaturi od – 18 C. Temperaturu sredstava za hlađenje ili zamrzavanje, u kojima pohranjujemo svježu matičnu mliječ moramo kontrolirati i zapisivati. Odmrznutu matičnu mliječ NE SMIJEMO PONOVNO ZAMRZAVATI! Zahtijevani temperaturni lanac u pravilu mora biti neprekinut, osim kratkotrajnih razdoblja prekida, kad se temperatura ne kontrolira zbog izvođenja potrebnih postupaka punjenja, koji moraju biti što kraći.

PRAĆENJE TEMPERATURE ZRAKA U RASHLADNIM SREDSTVIMA ZA POHRANJIVANJE.

Temperaturu u rashladnim sredstvima za pohranjivanje pčelinjih proizvoda (matična mliječ i cvjetni prah, te nepasterizirani medni napici) pratimo i dokumentiramo 1 x na dan. Temperaturu škrinje za zamrzavanje očitavamo i bilježimo 1 x tjedno. Temperaturu uređaja za rashlađivanje pratimo do iskorištavanja zalihe.

KOREKCIJSKI POSTUPCI KOD UTVRĐENIH ODSTUPANJA OD PROPISANE TEMPERATURE:

Kod odstupanja temperature zraka u hladnjaku od definirane temperature( 2-7 C) odmah se izmjeri i temperatura cvjetnog praha i/ili matične mliječi. Ako i temperatura svježeg cvjetnog praha i/ili matične mliječi odstupa, pčelar odmah mora izmjeriti srednju temperaturu. Ako prelazi za više od +3°C (iznad +7°C) odmah se cvjetni prah i matična mliječ stavljaju u drugi hladnjak. Mjere i uzorke odstupanja potrebno je odmah utvrditi i dokumentirati. Otopljene namirnice ne smijemo ponovno zamrznuti!

NADZOR TEMPERATURE U HLADNJACIMA I ZAMRZIVAČIMA

PREPORUKE:

Prostor za skladište mora biti suh, taman, hladan. Posude po mogućnosti moraju biti podignute od tla. Proizvode u oštećenoj ambalaži (vanjska ambalaža, koja ne utječe na proizvod) i/ili s nepravilnom ili nepotpunom oznakom premještamo u drugu neoštećenu i pravilno označenu ambalažu.

Izvor: HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ: Smjernice za dobru pčelarsku praksu prema načelima HACCP sustava

< 12345 >