Pčelarstvo Vežnaver

 

Izvor: HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ - Smjernice za dobru pčelarsku praksu

OTKLAPANJE MEDNIH POKLOPACA

Otklapanje mednih poklopca se obavlja u istom prostoru gdje i vrcanje meda.

OPĆI ZAHTJEVI

Med ne smije biti izložen fizikalnom, kemijskom i biološkom onečišćenju. Prilikom otklapanja mednih poklopca pčele/insekti ne smiju doći u dodir s medom. Nakon dovršavanja posla pčele/insekti ne smiju dospjeti u posudu s menim poklopcima Ako med iz ednih poklopca istiskujemo prešama, on ne smije promijeniti boju, miris ili okus, ukoliko ga prodajemo kao konzumni med.

PREPORUKE:

Otklapaju se samo medni okviri bez legla. Med treba procijediti u što kraćem vremenu. Vrijede iste preporuke kao kod vrcanja meda – vidi nastavak.

VRCANJE MEDA I PRETAKANJE U VEĆE TRANSPORTNE/SKLADIŠNE POSUDE

OPĆI ZAHTJEVI

Med ne smije biti izložen fizikalnom, kemijskom i biološkom onečišćenju. Vrcaljke, posude, oprema moraju biti od odgovarajućih materijala ( čisto, glatko, perivo, nehrđajuće). Prije početka vrcanja prostor, oruđe i opremu treba temeljito očistiti. Tijekom vrcanja meda u tom prostoru ne smijemo obavljati ništa drugo. Tijekom vrcanja domaće životinje nemaju pristupa u prostor. Tijekom vrcanja, pčelar i osobe koje mu pomažu nose čistu odjeću. Tijekom cijelog procesa vrcanja meda u tom se prostoru ne puši i ne jede! Treba osigurati mogućnost pranja ruku tekućim sapunom i ručnicima za jednokratnu upotrebu. U med ne smiju dospjeti tvari za smanjenje trenja u vrcaljki za med.

PREPORUKE:

Prije početka iz prostora treba ukloniti sve što bi moglo predstavljati opasnost za vrcanje meda Treba osigurati mogućnost čišćenja opreme i pribora. Po mogućnosti uspostaviti zatvoren sustav istjecanja meda iz vrcaljke u posudu . Pokrov na vrcaljki tijekom rada treba biti zatvoren.

UKLANJANJE KOMADIĆA VOSKA IZ MEDA OBIRANJE/CIJEĐENJE MEDA

Voštani komadići su prilikom otklapanja mednh poklopaca i tijekom vrcanja dospjeli u med. Zato taj vosak obično ne predstavlja opasnost – onečišćenja meda, a uklanjamo ga zato što vosak nije prirodan sastojak meda.

OPĆI ZAHTJEVI

Ako za čišćenje meda ne koristimo cjedila, tad moramo prvo obiranje obaviti najkasnije u roku od 3 dana nakon vrcanja. Prije cijeđenja/obiranja pčelar uvijek mora vizualno pregledati sva radna pomagala i sva koji su oštećena, ukloniti ili zamijeniti (npr. cjedila…). Materijal (ambalaža, naprave za vrcanje meda, sita…) koji dolazi u dodir s medom i drugim pčelinjim proizvodima, mora biti odgovarajući(periv, gladak, neokrnjen, bez pukotina).

PREPORUKE:

Preporučuje se cijeđene meda 1-2 puta, različito gustim cjedilima, a potom med mora «mirovati»/odležati još dan ili dva, da bi se komadići voska i ostale primjese te mjehurići zraka podigli na površinu. Ako obiremo, preporučuje se drugo obiranje 14 dana nakon vrcanja. Postupak se po potrebi ponavlja dok površina meda nije posve čista i bez mjehurića.) Pčelar mora napraviti i dopunjavati popis izabranih materijala i čuvati dokaze o zdravstvenoj ispravnosti nabavnog materijala (skladišna ambalaža).

DOBIVANJE MATIČNE MLIJEČI

U većim količinama je dobivamo tako da pola dana stare ličinke presadimo u matične osnove. Oduzimanje mliječi obavlja se tri dana nakon presađivanja ličinki. Tada je mliječ najkvalitetnija (i ima je najviše). Prekasno oduzimanje smanjuje kvalitetu same matične mliječi, a istodobno je ima manje.

OPĆI ZAHTJEVI

U vrijeme dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje bolesti. Matične osnove od voska ne smiju u sebi sadržava ostatke lijekova za suzbijanje bolesti Obavezno je treba čuvati u tamnom i hladnom prostoru jer je osjetljiva na svjetlost.

PREPORUKE:

Za suzbijanje pčelinjih bolesti treba koristiti sredstva koja ne ostavljaju tragove u matičnoj mliječi Dobivanje mliječi od zajednica koje su u dobrom bioloko-uzgonom stanju i imaju stalan dotok prirodne hrane – meda i cvjetnog praha. Hranimo samo po potrebi. Uklanjanje ličinki i oduzimanje mliječi obavlja se na dostatnoj svjetlosti. Žličica za uzimanje mliječi mora biti drvena/plastična/staklena (metalna mijenja kvalitetu mliječi) ili se mora koristiti metoda sisanja staklenom kapaljkom, sisaljkom… Uporaba tamnih čašica. Prilikom punjenja mliječi u čašice one se moraju što više napuniti (da nema previše zraka u čašici). Za prenošenje do hladnjaka, odnosno zamrzivača trebaju se koristiti rashladne torbe.

NAPOMENA:

Kod matične mliječi zagađenje može biti kemijsko zbog prelaska kemijskih sredstava iz voska u mliječ (kemijska sredstava za suzbijanje pčelinjih bolesti koji se vežu u vosku itd.) ili fizikalno zbog uporabe nečistog oruđa i/ili neodgovarajuće ambalaže (prljave matične osnove), odnosno biološko, ako je mliječ predugo izložena zraku u razdoblju od uzimanja do pakiranja u ambalažu i ako je prilikom uzimanja mliječi ličinka oštećena.

DOBIVANJE CVJETNOG PRAHA

A) CVJETNI PRAH – SKIDANI

Pčelar ga uzima pčelama prilikom ulaska pčela u košnicu (skidani pelud). Skidani pelud je cvjetni prah slijepljen u grudicu pčelinjom slinom i nektarom.

OPĆI ZAHTJEVI

Obvezno dnevno skupljanje cvjetnog praha iz ladica. Obavezno dnevno čišćenje ladica. Zaštita ladica/spremnika od kiše. Izabrati ispaše i vrijeme kad se na biljkama (poljske biljke, drveće, grmlje) ne provodi agrotehnički tretman.

PREPORUKE:

Dobivanje cvjetnog praha u vrijeme obilne peludne paše (primjerice kesten i amorfa).

B) CVJETNI PRAH - VAĐENI

Pčele su ga nakon unošenja u košnice pohranile u stanice saća i fermentirale (konzervirale mliječnom kiselinom). Pčelar žličicom vadi cvjetni prah iz stanica.

OPĆI ZAHTJEVI

U razdoblju dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje bolesti i štetočina.

PREPORUKE:

Mora se koristiti mlado, nezaležano saće. Za suzbijanje pčelinjih bolesti i štetočina moraju se koristiti samo ona sredstva koja ne ostavljaju tragove u vosku.

DOBIVANJE PROPOLISA

Propolis pčele koriste za održavanje higijene u košnici, tako da njime presvuku svu unutrašnjost košnice. Time sprječavaju razvoj različitih mikroorganizama. Propolisom zatvaraju razne pukotine u košnici itd.

OPĆI ZAHTJEVI

U vrijeme dobivanja ne smiju se koristiti kemijska sredstva za suzbijanje bolesti i štetočina, koja ostavljaju tragove u propolisu.

PREPORUKE:

Za suzbijanje bolesti i štetočina moraju se koristiti samo sredstva koja ne ostavljaju nikakve tragove u propolisu. Mreže moraju biti od odgovarajućih materijala. Za skladištenje propolisa mora se koristiti tamna, dobro zatvorena posuda (ambalaža) i hladan prostor.

SKLADIŠTENJE PROIZVODA

OPĆI ZAHTJEVI

Moramo se pobrinuti da nam u skladištu ne ostaju proizvodi iz prijašnjih sezona, već ih koristimo u skladu s načelom potiskivanja (First in First Out – prvi unutra–prvi van). Zalihe moramo koristiti/prodavati u skladu s rokovima uporabe namirnica i u skladu s načelom potiskivanja.

A) MED

Med ne smije biti izložen stranim mirisima, insektima, prašini, teškim metalima. Za skladištenje meda mora se koristiti odgovarajuća posuda namijenjena za namirnice (čisto, glatko, perivo). Prostor mora biti taman i suh. Poklopci posuda moraju se dobro zatvarati. Čuvanje meda na temperaturi od -5 do + 30 C, a optimalna tempertura je od 10 – 20 C.

B) MED U SAĆU

Med u saću se čuva u zatvorenim plastičnim posudama ili kutijama, koje s spremaju u plastične vrećice i tako skladište na hladnom . Med u saću čuva se na temperaturi optimalne vrijednosti do 15 C.

C) PROPOLIS

Sirovi propolis skladištimo zamrznut u zatvorenim plastičnim posudama ili kutijama, koje s spremaju u plastične vrećice i tako skladište na hladnom . Propolis se čuva na hladnom, na optimalnoj temperaturi od 10 – 15 C, u tamnoj prostoriji.

D) CVJETNI PRAH

Svježi cvjetni prah skladištimo zamrznut ili u hladnjaku. Temperaturu sredstava za zamrzavanje, u kojima pohranjujemo svježi cvjetni prah moramo redovito kontrolirati. Svježi cvjetni prah čuvamo u hladnjaku do pola godine. Vrijeme čuvanja svježeg cvjetnog praha u zamrzivaču na temperaturi od -18 C jedna godina. Čuvati smrznutog u frizeru ili čuvati steriliziranog u komorama. Odmrznuti cvjetni prah NE SMIJE SE PONOVNO ZAMRZNUTI! Zahtijevani temperaturni lanac u pravilu mora biti neprekinut, osim kratkotrajnih razdoblja prekida, kad se temperatura ne kontrolira zbog izvođenja potrebnih postupaka punjenja, koji moraju biti što kraći. Svjež cvjetni prah mora se što prije konzervirati, na primjer sušenjem, miješanjem s medom, odnosno zamrzavanjem. Osušeni cvjetni prah skladištimo u nepropusno zatvorenim posudama u hladnom i suhom prostoru, na temperaturi oko 14°C do tri mjeseca. Kod duljeg skladištenja od tri mjeseca moramo ga premjestiti u hladnjak na temperaturu od 2-7 C.

E) MATIČNA MLIJEČ

Obavezno se čuva u tamnom prostoru, jer je osjetljiva na svjetlost. Svježa matična mliječ čuva se na hladnom, može se i zamrznuti ili se čuva u kontroliranoj atmosferi. Vrijeme čuvanja u hladnjaku je do pola godine. Vrijeme čuvanja u zamrzivaču je od jedne godine na temperaturi od – 18 C. Temperaturu sredstava za hlađenje ili zamrzavanje, u kojima pohranjujemo svježu matičnu mliječ moramo kontrolirati i zapisivati. Odmrznutu matičnu mliječ NE SMIJEMO PONOVNO ZAMRZAVATI! Zahtijevani temperaturni lanac u pravilu mora biti neprekinut, osim kratkotrajnih razdoblja prekida, kad se temperatura ne kontrolira zbog izvođenja potrebnih postupaka punjenja, koji moraju biti što kraći.

HIGIJENSKI ZAHTJEVI ZA PRIPREMU PČELINJIH PROIZVODA

Kod proizvodnje pčelinjih proizvoda se javljaju čimbenici rizika, koji mogu biti mikrobiološki, kemijski i fizikalni. Pčelinji proizvodi mogu se onečistiti tijekom postupka pripreme, obrade i punjenja u odgovarajuću ambalažu za skladištenje ili prodaju. Može se pojaviti i zbog neodgovarajuće osobne higijene. Proizvodi se mogu onečistiti tijekom samih postupaka pripreme: zbog neodgovarajućih prostora, pomagala za rad i neprikladne ambalaže (prisutnost stranih tijela i primjesa nečistoće kao što su komadići metala, drva, kukaca, … u namirnici – to je fizikalno onečišćenje), zbog neodgovarajućih sredstava za čišćenje ili neprikladno obavljenog čišćenja (slabo ispiranje), neodgovarajuće ambalaže (prisutnost kemijskih tvari u namirnici – to je kemijsko onečišćenje), namirnice se mogu pokvariti na primjer zbog neprimjerene temperature tijekom pripreme proizvoda ili zbog neodgovarajuće higijene prostora i opreme, odnosno neodgovarajuće osobne higijene pčelara ili pak zbog nepravilnog obrtanja zaliha (rastu i razmnožavaju se neželjeni mikroorganizmi – koji kvare namirnice – to je mikrobiološko onečišćenje).

U nastavku ćemo se ograničiti na načine sprječavanja gore spomenutog onečišćenja pčelinjih proizvoda.

DIJAGRAMI POSTUPAKA RADA

1) Obrada – punjenje meda u maloprodajnu ambalažu; 2) Punjenje meda u maloprodajnu ambalažu; 3) Med s dodacima; 4) Cvjetni prah; 5) Matična mliječ; 6) Propolis; 7) Medni napitak; 8) Medica, rakija od meda, ocat od meda; 9) Medni liker

OBRADA MEDA

Ako med šaljemo u punionicu, ne smijemo ga obrađivati (zagrijavati,…), MOŽE BITI KRISTALIZIRAN jer ga punitelji sami na odgovarajući način i pod nadzorom pretvaraju u tekući. A za vlastitu prodaju, pčelar ga po potrebi sam na odgovarajući način obrađuje (pretvaranje u tekući, homogenizacija, obiranje, vođena kristalizacija, dodavanje dodataka).

OBRADA MEDA – PRETVARANJE MEDA U TEKUĆI/OBIRANJE

OPĆI ZAHTJEVI

Posuda i prostor moraju biti odgovarajući (vidi poglavlje Higijenski i tehnički uvjeti za rad). Med se pretvara u tekući zagrijavanjem na temperaturi do maximalno 40 C. Pčelar mora nadzirati tijek zagrijavanja. Vrijeme pretvaranja meda u tekući ovisi o temperaturi, veličini posude te o načinu i sredstvu za zagrijavanje.

PREPORUKE:

Koristimo takva pomoćna sredstva i načine zagrijavanja koja neće dovesti do narušavanja kvalitete meda.

NAPOMENE:

Sredstva za zagrijavanje meda: Grijači koji se mogu uroniti (Štapni grijači zahtijevaju obavezno miješanje meda da ne dođe do pregrijavanja meda na mjestu dodira s grijačem. Spiralni grijač se pomiče prema dolje sam pa miješanje nije obavezno, ali je preporučljivo).

Vodena kupelj. Komora za topljenje sa zagrijanim zrakom (obavezno mora biti ugrađen termostat). Komora za topljenje s ugrađenim cijevima sa zagrijanom vodom. Zagrijavanje se odvija ravnomjerno. Pretvaranje meda u tekući pomoću mikrovalova uzrokuje oštećenja meda (uništavanje enzima ) i postoji velika mogućnost pregrijavanja meda. Stoga se taj način ne preporučuje.

OBRADA MEDA – HOMOGENIZACIJA

Pčelar može na želju i zahtjeve trgovca/korisnika ili po vlastitoj odluci koristiti postupak homogenizacije s ciljem da se više vrsta meda pomiješa i tako se dobije med jednakih organoleptičkih i fizikalno-kemijskih osobina ( boja, okus, elektrolitska provodljivost, konzistencija, sadržaj vode…).

OPĆI ZAHTJEVI

Pčelar mora osigurati sljedivost meda preko odgovarajućih oznaka i dokumentacije. Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i tehnički uvjeti za rad).

PREPORUKE:

Za osiguravanje sljedivosti pčelar mora voditi evidenciju sljedivosti (otkud je med, gdje je bila ispaša – pašni okoliš, vrijeme vrcanja meda, količina meda, gdje ga je umiješao, kome ga je dao i/ili prodao ).

OBRADA MEDA – PASTERIZACIJA

Pasterizacija meda znači zagrijavanje meda do temperature +78°C, čemu slijedi brzo hlađenje na temperaturu skladištenja. Pasterizacija se izvodi s ciljem da se unište kvasci. Time se sprječava vrenje meda. Pasteriziran med ostaje dulje vrijeme tekući. Pasterizacija uništava u medu veći dio enzima invertaze, koji je jedan od parametara kvalitete meda.

To znači da je izvođenje pasterizacije SAMO POPRAVLJANJE GREŠAKA i NIJE U SKLADU S DOBROM PČELARSKOM PRAKSOM. Takav med može se koristiti samo kao PEKARSKI MED.

OBRADA MEDA – KONTROLRANA KRISTALIZACIJA

Kristalizacija meda je prirodan proces, koji ne utječe na kakvoću meda. Kontroliranu kristalizaciju koristimo za dobivanje kremastog meda. Kremasti med je pogodan za potrošača zbog lakše mazivosti kroz dulje vrijeme. Za kontroliranu kristalizaciju najčešće se koriste dva mehanička postupka. Kod prvog mehanički zdrobimo nastale kristale i umiješamo ih u med, a kod drugog u med umiješamo 5-10 % sitno kristaliziranog meda.

OPĆI ZAHTJEVI

Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i tehnički uvjeti rada). Ako se miješa više vrsta meda, potrebno je voditi evidenciju o sljedivosti meda.

PREPORUKE:

Miješanje se mora obavljati postepeno tako da se na kraju postigne jedinstvena konzistencija meda koja se dulje vrijeme ne mijenja – med ostane maziv. Treba se pridržavati uputa proizvođača pomoćnih sredstava za miješanje meda.

SKLADIŠTENJE DODATAKA

OPĆI ZAHTJEVI

Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i tehnički uvjeti rada). Uzima se i pohranjuje samo čisto i suho voće (ne gnjilo i pljesnivo voće). Orašasti plodovi moraju se čuvati tako da se ne uplijesne i ne oksidiraju (užeglost). Moramo voditi evidenciju o kupnji svih dodataka (od koga, kad i koju seriju smo kupili).

DODAVANJE DODATAKA U MED

Neki pčelari zbog raznolikosti ponude i želje korisnika dodaju medu različite dodatke, kao što su cvjetni prah, propolis, matična mliječ, suho voće, orašasti plodovi, med u saću itd.

OPĆI ZAHTJEVI

Posuda i prostor moraju biti prikladni (vidi poglavlje Higijenski i tehnički uvjeti rada). Dodaje se samo suho, nepljesnivo voće. Orašasti plodovi moraju biti zdravstveno besprijekorni – bez plijesni… Dodaje se samo na prikladan način dobiven i očišćen cvjetni prah, propolis, matična mliječ.

PREPORUKE:

Od dobavljača dodataka preporučljivo je dobiti oznake i/ili certifikate i/ili analize dodataka koji jamče da su primjereni kao dodaci medu i drugim pčelinjim proizvodima. Pčelar mora napraviti i dopunjavati popis izabranih dobavljača dodataka te čuva račune o nabavljenim dodacima. Med s dodacima – treba paziti na sadržaj vode u dodacima.

Izvor: HRVATSKI PČELARSKI SAVEZ: Smjernice za dobru pčelarsku praksu prema načelima HACCP sustava

< 12345 >